Životna filozofija iz poljoprivrede

Rekli su uči, i otkako  skontah šta to znači postadoh vječiti student. I tako evo dane provodim u bašči, pa ko misli da je povrće skupo nek uzme motiku u ruke, promijeni se percepcija.

Lekcije iz poljoprivrede:

1. Poljoprivreda me naučila da korov raste brže i agresivnije bez obzira na vremenske uslove od biljaka koje želimo uzgojiti. Tako i loša misao ako se javi najbolje je odmah iščupati, da ona lijepa može rasti.

2  Što duže korov ostane sve ga se teže riješiti. Ako loše misli ne izbaciš u vakat, pa to zaposjedne dušu k'o podbjel usjev blitve.

3. Kultivisanje poljoprivredne kulture je težak posao, to moraš da čistiš stalno, okopavaš, radiš, izgoriš na suncu. Tako i ona lijepa misao traži stalni rad. Kad je loša obuzme valja je iskorijeniti, a to znači istrpiti žuljeve, pokidanu kožu, upalu mišića koje niste ni znali da imate, žeđ i znoj, opekotine. U svakom slučaju razne vrste bola. 

4. Ono oko čega ste se trudili bolje raste od drugog, ali je šteta nastala u drugim dijelovima bašče skoro nepopravljiva. Ručka nema, fali mu sastojaka. Odnosno, u šta ulažeš trud i energiju uspijeva, a ako je to samo jedna stvar to je neki okrnjen život, ručka nema. Valja se pomučiti pa sve upotpuniti. Inače ostasmo jedna trećina čovjeka.

5. Poljoprivreda traži usklađivanje s prirodom. Sunce i vjetar su moji lični favoriti. A ove godinr naučih voljeti kiše.

6. Napor je uraditi stvari kako treba na svim poljima. Ali bez tenzije nema ni napretka, mišić raste samo pod naporom. Hoćete da ste pametniji razmišljajte to je u mnogim slučajevima naporno, hoćete da ste emotivno pismeniji usudite se voljeti i kad boli, hoćete da ste hrabriji - usudite se reći što osjećate, napravite korak (nekad je lakše dulum zemlje obrađivati), hoćete da dobro izgledate - savjetujem nosanje vode, košenje, kopanje i slične aktivnosti, veći učinak imaju od teretane.

7. Sreća je kad ono što kultivišeš raste. Poljoprivreda me naučila da sam sretna i kad me sve boli. 

8. Kad siješ sjeme najedu se vrane, one vole kukuruz, jedu i  mravi, gliste, crvi, bube i druga mala stvorenja i svejedno ništa ne propada. Svakome stigne njegova nafaka.

Svi smo mi sebi njiva, pa tamo gdje smo zapustili valja najviše uraditi. Rad na sebi posebno po zapuštenim dijelovima svog bivanja je težak posao, u konačnici ipak onaj koji se najviše vidi i koji nas čini sretnim.

Tahanyk